Zašto je aktivnost važna
Redovita tjelesna aktivnost donosi brojne koristi za kardiovaskularno zdravlje, čak i za osobe s aritmijama:
- Jačanje srca - redovita aktivnost poboljšava učinkovitost srca
- Kontrola težine - pretilost je čimbenik rizika za mnoge aritmije
- Smanjenje stresa - stres može pogoršati aritmije
- Bolji san - kvalitetan san pomaže kontroli srčanog ritma
- Regulacija krvnog tlaka - visok tlak opterećuje srce
Preporučene aktivnosti
Aktivnosti koje zahtijevaju oprez
Napomena: Ovo ne znači da su ove aktivnosti zabranjene svima. Razgovarajte s kardiologom o svojoj situaciji.
Prije nego što počnete
Ako vam je dijagnosticirana aritmija i želite početi s vježbanjem ili povećati aktivnost:
- Razgovarajte s kardiologom - dobijte zeleno svjetlo i specifične preporuke
- Napravite test opterećenja - ergometrija može pokazati kako srce reagira na napor
- Počnite postupno - nemojte odmah u intenzivne treninge
- Pratite puls - koristite pulsometar da ostanete u sigurnoj zoni
- Vodite dnevnik - bilježite aktivnosti i eventualne simptome
Praćenje pulsa tijekom vježbanja
Mnogi kardiolozi preporučuju održavanje pulsa u određenoj "ciljanoj zoni" tijekom vježbanja. Za osobe s aritmijama, ta zona može biti niža od uobičajene.
Opća formula za maksimalni puls:
220 – vaše godine = maksimalni puls
Umjerena aktivnost: 50-70% maksimalnog pulsa
Intenzivna aktivnost: 70-85% maksimalnog pulsa
Važno: Ove su formule opće smjernice. Vaš liječnik može odrediti drukčije granice ovisno o vašoj aritmiji i lijekovima koje uzimate (npr. beta-blokatori snižavaju puls).
Posebne napomene za ugrađene uređaje
Ako imate ugrađen pacemaker ili ICD (implantabilni kardioverter defibrilator):
- Izbjegavajte kontaktne sportove - udarci mogu oštetiti uređaj
- Oprez s pokretima ruku - nekoliko tjedana nakon ugradnje izbjegavajte podizanje ruke iznad razine ramena
- Nosite identifikacijsku karticu - uvijek sa sobom
- Poznajte svoju gornju granicu pulsa - ICD može reagirati na previsok puls
Savjeti za sigurno vježbanje
Prije vježbanja
- • Dobro se zagrijte (5-10 minuta)
- • Izbjegavajte vježbanje na prazan želudac
- • Osigurajte dobru hidrataciju
- • Izbjegavajte ekstremne temperature
Tijekom vježbanja
- • Slušajte svoje tijelo
- • Pratite puls
- • Vježbajte s partnerom ako je moguće
- • Imajte mobitel pri ruci
Kada prestati s vježbanjem
Odmah prekinite aktivnost ako primijetite:
- Bol ili nelagodu u prsima
- Jaku zaduhu koja ne prolazi s odmorom
- Omaglicu ili vrtoglavicu
- Mučninu ili hladan znoj
- Nepravilne otkucaje srca ili osjećaj "bježećeg" pulsa
- Izrazitu slabost
Zaključak
Tjelesna aktivnost je korisna za većinu osoba s aritmijama, ali zahtijeva individualni pristup. Razgovarajte sa svojim kardiologom o vrsti i intenzitetu aktivnosti koji su sigurni za vas. S pravim pristupom, možete uživati u aktivnom životu.