Ventrikularna tahikardija (VT)

U jednoj rečenici

Ventrikularna tahikardija je potencijalno opasna aritmija iz klijetki koja može smanjiti učinkovitost pumpanja srca i zahtijeva hitnu procjenu.

Zašto je VT ozbiljna aritmija

Ventrikularna tahikardija nije kao većina drugih aritmija. Evo zašto zahtijeva posebnu pažnju:

Može biti hemodinamski nestabilna

Kada klijetke rade prebrzo, nemaju dovoljno vremena da se napune krvlju. Rezultat:

• Pad krvnog tlaka
• Smanjen protok krvi kroz organe
• Moguć šok ili gubitak svijesti

Može prijeći u ventrikularnu fibrilaciju

VT može degenerirati u VF — kaotičnu aktivnost gdje srce praktički prestaje pumpati. VF je stanje srčanog zastoja.

Često ukazuje na strukturnu bolest

Kod mnogih pacijenata, VT je signal da postoji:

• Ožiljak nakon infarkta
• Kardiomiopatija (bolest srčanog mišića)
• Strukturna abnormalnost koja zahtijeva pažnju

Vrste VT-a

Monomorfna VT

• Svi QRS kompleksi izgledaju jednako
• Obično nastaje iz jednog žarišta ili kružnog puta
• Može biti održavana (traje više od 30 sek) ili neodržavana (manje od 30 sek)

Polimorfna VT

• QRS kompleksi variraju u izgledu
• Nestabilnija, veći rizik od degeneracije u VF
• Torsades de pointes je poseban oblik polimorfne VT

Fascikularna VT

• Nastaje u provodnom sustavu (fascikul)
• Karakteristično uži QRS kompleks
• Obično bolja prognoza

Simptomi

Simptomi ovise o frekvenciji VT-a, trajanju i stanju srca:

• Naglo snažno lupanje — osjećaj “galopiranja” srca
• Omaglica i slabost — zbog smanjenog protoka
• Bol u prsima — srce ne dobiva dovoljno kisika
• Zaduha — neučinkovito pumpanje
• Nesvjestica (sinkopa) — alarm signal, zahtijeva hitnu pomoć
• Srčani zastoj — u najtežim slučajevima

Važno upozorenje

Ako osoba s poznatom bolesti srca doživi nesvjesticu ili ako netko naglo izgubi svijest bez jasnog razloga — to može biti VT ili VF. Hitno pozovite 194.

Uzroci i rizični faktori

Strukturna bolest srca (najčešće)

• Ishemijska bolest srca — ožiljak nakon infarkta stvara “put” za kruženje impulsa
• Dilatacijska kardiomiopatija — prošireno, oslabljeno srce
• Hipertrofijska kardiomiopatija — zadebljani srčani mišić
• Aritmogena kardiomiopatija desne klijetke (ARVD/C)

Električni poremećaji

• Long QT sindrom
• Brugada sindrom
• CPVT (kateholaminergička polimorfna VT)

Drugi faktori

• Elektrolitni poremećaji (kalij, magnezij)
• Lijekovi koji produljuju QT interval
• Akutna ishemija (infarkt u tijeku)
• Miokarditis (upala srčanog mišića)

Idiopatska VT

Kod nekih pacijenata, VT nastaje u strukturno zdravom srcu. Ove su VT obično manje opasne i često dobro reagiraju na ablaciju.

Dijagnostika

EKG — ključ dijagnoze

Karakteristike VT-a na EKG-u:

• Široki QRS kompleksi (>120 ms, obično >140 ms)
• Pravilni ili gotovo pravilni ritam
• AV disocijacija — pretklijetke i klijetke rade neovisno
• Fusion i capture otkucaji — miješani otkucaji koji potvrđuju VT

EKG primjer

Ventrikularna tahikardija (VT) - primjer

• Široki QRS kompleksi (>120 ms)
• Pravilni RR intervali
• Frekvencija obično 150-250/min
• AV disocijacija može biti prisutna

Pogledaj u EKG Atlasu PhysioNet izvor

Razlikovanje od SVT sa širokim QRS-om

Nije uvijek lako — postoje algoritmi (Brugada, Vereckei) koji pomažu. U sumnji, tretira se kao VT dok se ne dokaže suprotno.

Ehokardiografija

Procjenjuje:

• Funkciju lijeve klijetke
• Veličinu srčanih šupljina
• Prisutnost ožiljaka ili abnormalnosti stijenke
• Stanje zalistaka

MR srca

Detaljnija procjena:

• Karakterizacija tkiva (ožiljak, fibroza)
• Aritmogena kardiomiopatija
• Miokarditis

Elektrofiziološka studija (EPS)

• Indukcija VT-a — pokušaj izazivanja aritmije kontroliranim stimuliranjem
• Mapiranje — lociranje žarišta ili kružnog puta
• Planiranje ablacije
• Procjena rizika iznenadne smrti

Genetsko testiranje

Kod sumnje na nasljedne sindrome (long QT, Brugada, HCM, ARVD/C).

Liječenje

Akutno — ovisno o stabilnosti

Hemodinamski nestabilan pacijent

• Sinkronizirana kardioverzija — hitni elektrošok
• CPR ako nema pulsa
• Amiodaron ili lidokain IV

Stabilan pacijent

• Antiaritmici: amiodaron, prokainamid, lidokain
• Elektrolit korekcija
• Kardioverzija ako lijekovi ne djeluju

Dugoročno liječenje

1. Liječenje osnovnog uzroka

• Revaskularizacija ako postoji ishemija
• Optimizacija terapije srčanog zatajenja
• Korekcija elektrolita

2. Antiaritmici

• Amiodaron — najučinkovitiji, ali ima nuspojave
• Sotalol — kombinacija beta-blokatora i antiaritmika
• Beta-blokatori — osnova terapije
• Meksiletin — dodatna opcija

3. Kateterska ablacija

Indikacije:

• Recidivirajuća VT unatoč lijekovima
• Česti ICD šokovi
• Idiopatska VT kao prva linija
• “Oluja” (electrical storm) — učestale epizode

Uspješnost ovisi o tipu VT-a i supstratu.

4. ICD (implantabilni kardioverter-defibrilator)

Kada se postavlja ICD?

Sekundarna prevencija (nakon preživljene VT/VF):

• Dokumentirana održavana VT ili VF
• Neobjašnjena sinkopa s indukcibilnom VT

Primarna prevencija (prije prvog događaja):

• Ejekcijska frakcija ≤35% uz simptome zatajenja
• Specifični nasljedni sindromi s visokim rizikom
• HCM, ARVD/C s rizičnim faktorima

Što ICD radi?

• Kontinuirano prati ritam
• Prepoznaje VT/VF
• Isporučuje šok ili antitahikardijsku stimulaciju (ATP)
• Može funkcionirati i kao pacemaker

Posebne situacije

Electrical storm (oluja)

Tri ili više epizoda VT/VF u 24 sata. Zahtijeva:

• Hospitalizaciju
• Sedaciju (smanjuje adrenalinsku aktivaciju)
• Antiaritmike
• Hitnu ablaciju u refraktornim slučajevima

VT kod infarkta

Tijekom akutnog infarkta, VT je čest i zahtijeva hitnu revaskularizaciju. Dugoročna prognoza ovisi o opsegu oštećenja.

Idiopatska VT

Kod strukturno zdravog srca:

• Obično iz izlaznog trakta desne klijetke (RVOT) ili lijeve klijetke
• Dobra prognoza
• Ablacija vrlo učinkovita (>90%)

Prognoza

Prognoza ovisi o:

1. Supstratu — strukturna bolest vs. zdravo srce
2. Funkciji lijeve klijetke — niža EF = lošija prognoza
3. Tipu VT-a — održavana vs. neodržavana, monomorfna vs. polimorfna
4. Liječenju — ICD značajno smanjuje rizik iznenadne smrti

Ohrabrujuće

• Moderni ICD-ovi učinkovito štite od iznenadne smrti
• Ablacija može eliminirati ili značajno smanjiti epizode
• Idiopatska VT ima izvrsnu prognozu

Česta pitanja

Je li svaka VT opasna?

Ne jednako. Kratke, neodržavane VT kod zdravog srca često nisu opasne. Održavana VT kod bolesnog srca je ozbiljna. Procjena kardiologa je ključna.

Mogu li normalno živjeti s VT?

Da, uz pravilno liječenje. Mnogi pacijenti s ICD-om vode normalan život. Važno je izbjegavati okidače i redovito se kontrolirati.

Hoću li primati šokove od ICD-a?

Cilj liječenja je minimizirati šokove kombinacijom lijekova i ATP-a (bezbolna stimulacija). Šokovi se događaju samo kad je potrebno.

Mogu li voziti s VT?

Ovisi o zemlji i situaciji. Obično postoji razdoblje zabrane vožnje nakon epizode VT-a. Razgovarajte s kardiologom o propisima.