Ventrikularna fibrilacija (VF)
Ventrikularna fibrilacija (VF) - srčani zastoj. Prepoznavanje, hitna defibrilacija i šanse za preživljenje. Zašto je vrijeme ključno.
U jednoj rečenici
Ventrikularna fibrilacija je kaotična električna aktivnost klijetki koja dovodi do potpunog prestanka pumpanja srca — srčani zastoj.
Zašto je VF smrtonosan
Što se događa u VF-u
- Klijetke ne kontrahiraju koordinirano — treperan je
- Nema učinkovitog izbacivanja krvi
- Mozak ostaje bez kisika
- Bez intervencije: smrt u 4-6 minuta
Svaka sekunda je važna
| Vrijeme do defibrilacije | Šanse za preživljenje |
|---|---|
| 1 minuta | 90% |
| 3 minute | 70% |
| 5 minuta | 50% |
| 7 minuta | 30% |
| 10 minuta | 10% |
| 12+ minuta | manje od 5% |
Uzroci VF-a
Akutna ishemija — najčešće
- Akutni infarkt miokarda — daleko najčešći uzrok
- Ishemija čini srce električki nestabilnim
- VF može biti prva manifestacija infarkta
Strukturna bolest srca
- Dilatacijska kardiomiopatija
- Hipertrofijska kardiomiopatija
- Aritmogena kardiomiopatija desne klijetke (ARVD/C)
- Prethodna operacija srca
Nasljedni sindromi
- Long QT sindrom
- Brugada sindrom
- Short QT sindrom
- CPVT
Drugi uzroci
- Elektrolitni poremećaji (teška hipokalijemija, hipomagnezijemija)
- Lijekovi koji produljuju QT
- Električni udar
- Utapanje
- Hipotermija
- Intoksikacija
Degeneracija iz VT-a
VT može prijeći u VF, osobito kod:
- Strukturne bolesti srca
- Brzih frekvencija
- Ishemije
Prepoznavanje
Klinički znakovi
- Gubitak svijesti — iznenadni
- Odsutnost pulsa — provjeriti na karotidi
- Prestanak disanja ili agonalno disanje (povremeni “hrkljaji”)
- Blijedosiva boja kože
EKG izgled
- Kaotične nepravilne oscilacije
- Nema prepoznatljivih QRS kompleksa
- Nema P-valova
- Varijabilne amplitude i frekvencije
Grubi vs. fini VF
- Grubi VF — veće amplitude, bolje reagira na defibrilaciju
- Fini VF — male amplitude, može nalikovati asistoliji, lošija prognoza
EKG primjer
Ventrikularna fibrilacija (VF) - primjer
- Kaotična nepravilna aktivnost
- Nema prepoznatljivih QRS kompleksa
- Nema P valova ni T valova
- HITNO - srčani zastoj!
Liječenje
ODMAH: Pozovite 194
Ako vidite osobu koja iznenada padne i ne reagira:
- Provjerite reagira li (potresite, dozovite)
- Pozovite 194 ili zamolite nekoga
- Počnite CPR
- Koristite AED ako je dostupan
Lanac preživljavanja
- Rano prepoznavanje i poziv u pomoć
- Rana CPR — masaža srca održava protok do mozga
- Rana defibrilacija — jedini način da se prekine VF
- Rana napredna skrb — lijekovi, zbrinjavanje uzroka
Defibrilacija
Jedini učinkoviti tretman za VF!
- AED (automatski vanjski defibrilator) analizira ritam i isporučuje šok
- Ručni defibrilator u bolnici
- Bifazični šokovi: 120-200 J
- Šok se isporučuje odmah čim je VF prepoznat
Lijekovi tijekom reanimacije
- Adrenalin 1 mg IV — svake 3-5 minuta
- Amiodaron 300 mg IV — nakon 3. šoka ako VF perzistira
- Dodatni amiodaron 150 mg — nakon 5. šoka
CPR — osnova
- 30 kompresija : 2 upuha (ili samo kompresije ako niste uvježbani)
- Dubina: 5-6 cm
- Frekvencija: 100-120/min
- Minimalni prekidi
Nakon uspješne reanimacije
Stabilizacija
- Intenzivna skrb
- Kontrolirana hipotermija (32-36°C) — zaštita mozga
- Liječenje uzroka (koronarografija kod sumnje na infarkt)
Procjena prognoze
- Neurološki status nakon buđenja
- Biomarkeri (NSE, S100B)
- EEG
- MR mozga
Sekundarna prevencija
Kod preživjelih VF-a:
-
Traži se uzrok
- Koronarografija
- Ehokardiografija
- MR srca
- Genetsko testiranje (ako indicarano)
-
ICD implantacija
- Preporučena za većinu preživjelih VF-a
- Štiti od recidiva
-
Liječenje osnovne bolesti
- Revaskularizacija
- Optimalna medikamentna terapija
Prevencija VF-a
Primarna prevencija — ICD kod visokorizičnih
Tko je kandidat:
- Ejekcijska frakcija manja ili jednaka 35% uz simptome zatajenja
- Hipertrofijska kardiomiopatija s rizičnim faktorima
- Aritmogena kardiomiopatija
- Nasljedni sindromi s visokim rizikom (Brugada tip 1, Long QT s faktorima rizika)
- Preživjeli srčani zastoj
Sekundarna prevencija
- ICD kod svih preživjelih VF-a
- Osim ako je uzrok potpuno reverzibilan (npr. akutni infarkt s uspješnom revaskularizacijom)
Važnost javne dostupnosti AED-a
Gdje bi trebali biti AED-ovi
- Javni prostori (trgovački centri, sportske dvorane)
- Škole i fakulteti
- Zračne luke i kolodvori
- Radna mjesta s većim brojem ljudi
Kako koristiti AED
- Uključite uređaj
- Slijedite glasovne upute
- Zalijepite elektrode
- Maknite se dok analizira
- Pritisnite gumb za šok ako je indicarano
- Nastavite CPR
AED je dizajniran da ga može koristiti bilo tko — ne možete pogriješiti!
Prognoza
Ovisi o:
- Vremenu do defibrilacije — ključni faktor
- Kvaliteti CPR-a — održava perfuziju do defibrilacije
- Osnovnom uzroku — reverzibilni uzroci imaju bolju prognozu
- Neurološkom oštećenju — hipoksija mozga određuje ishod
Statistika
- Izvanbolnički srčani zastoj: preživljenje 10-12%
- S bystander CPR: preživljenje se udvostručuje
- S AED-om na mjestu: preživljenje do 70%
- Bolnički srčani zastoj: preživljenje 20-25%
Česta pitanja
Mogu li ja pomoći osobi u srčanom zastoju?
Da! Vaša intervencija može spasiti život. Pozovite 194, počnite kompresije prsnog koša i koristite AED ako je dostupan.
Boli li defibrilacija?
Osoba u VF-u je bez svijesti i ne osjeća šok. Nakon uspješne reanimacije može osjećati nelagodu na mjestu elektroda.
Hoće li AED šokirati osobu koja nema VF?
Ne. AED analizira ritam i preporučuje šok samo ako je indicarano (VF ili VT bez pulsa). Siguran je za korištenje.
Može li se preživjeti VF?
Da, uz brzu intervenciju. S defibrilacijom unutar 1-2 minute, šanse za preživljenje su preko 70%. Svaka minuta bez defibrilacije smanjuje šanse za 7-10%.