Preskoči na sadržaj
HITNO

Ventrikularna fibrilacija (VF)

Ventrikularna fibrilacija (VF) - srčani zastoj. Prepoznavanje, hitna defibrilacija i šanse za preživljenje. Zašto je vrijeme ključno.

U jednoj rečenici

Ventrikularna fibrilacija je kaotična električna aktivnost klijetki koja dovodi do potpunog prestanka pumpanja srca — srčani zastoj.

Zašto je VF smrtonosan

Što se događa u VF-u

  • Klijetke ne kontrahiraju koordinirano — treperan je
  • Nema učinkovitog izbacivanja krvi
  • Mozak ostaje bez kisika
  • Bez intervencije: smrt u 4-6 minuta

Svaka sekunda je važna

Vrijeme do defibrilacijeŠanse za preživljenje
1 minuta90%
3 minute70%
5 minuta50%
7 minuta30%
10 minuta10%
12+ minutamanje od 5%

Uzroci VF-a

Akutna ishemija — najčešće

  • Akutni infarkt miokarda — daleko najčešći uzrok
  • Ishemija čini srce električki nestabilnim
  • VF može biti prva manifestacija infarkta

Strukturna bolest srca

  • Dilatacijska kardiomiopatija
  • Hipertrofijska kardiomiopatija
  • Aritmogena kardiomiopatija desne klijetke (ARVD/C)
  • Prethodna operacija srca

Nasljedni sindromi

  • Long QT sindrom
  • Brugada sindrom
  • Short QT sindrom
  • CPVT

Drugi uzroci

  • Elektrolitni poremećaji (teška hipokalijemija, hipomagnezijemija)
  • Lijekovi koji produljuju QT
  • Električni udar
  • Utapanje
  • Hipotermija
  • Intoksikacija

Degeneracija iz VT-a

VT može prijeći u VF, osobito kod:

  • Strukturne bolesti srca
  • Brzih frekvencija
  • Ishemije

Prepoznavanje

Klinički znakovi

  • Gubitak svijesti — iznenadni
  • Odsutnost pulsa — provjeriti na karotidi
  • Prestanak disanja ili agonalno disanje (povremeni “hrkljaji”)
  • Blijedosiva boja kože

EKG izgled

  • Kaotične nepravilne oscilacije
  • Nema prepoznatljivih QRS kompleksa
  • Nema P-valova
  • Varijabilne amplitude i frekvencije

Grubi vs. fini VF

  • Grubi VF — veće amplitude, bolje reagira na defibrilaciju
  • Fini VF — male amplitude, može nalikovati asistoliji, lošija prognoza

EKG primjer

Liječenje

ODMAH: Pozovite 194

Ako vidite osobu koja iznenada padne i ne reagira:

  1. Provjerite reagira li (potresite, dozovite)
  2. Pozovite 194 ili zamolite nekoga
  3. Počnite CPR
  4. Koristite AED ako je dostupan

Lanac preživljavanja

  1. Rano prepoznavanje i poziv u pomoć
  2. Rana CPR — masaža srca održava protok do mozga
  3. Rana defibrilacija — jedini način da se prekine VF
  4. Rana napredna skrb — lijekovi, zbrinjavanje uzroka

Defibrilacija

Jedini učinkoviti tretman za VF!

  • AED (automatski vanjski defibrilator) analizira ritam i isporučuje šok
  • Ručni defibrilator u bolnici
  • Bifazični šokovi: 120-200 J
  • Šok se isporučuje odmah čim je VF prepoznat

Lijekovi tijekom reanimacije

  • Adrenalin 1 mg IV — svake 3-5 minuta
  • Amiodaron 300 mg IV — nakon 3. šoka ako VF perzistira
  • Dodatni amiodaron 150 mg — nakon 5. šoka

CPR — osnova

  • 30 kompresija : 2 upuha (ili samo kompresije ako niste uvježbani)
  • Dubina: 5-6 cm
  • Frekvencija: 100-120/min
  • Minimalni prekidi

Nakon uspješne reanimacije

Stabilizacija

  • Intenzivna skrb
  • Kontrolirana hipotermija (32-36°C) — zaštita mozga
  • Liječenje uzroka (koronarografija kod sumnje na infarkt)

Procjena prognoze

  • Neurološki status nakon buđenja
  • Biomarkeri (NSE, S100B)
  • EEG
  • MR mozga

Sekundarna prevencija

Kod preživjelih VF-a:

  1. Traži se uzrok

    • Koronarografija
    • Ehokardiografija
    • MR srca
    • Genetsko testiranje (ako indicarano)
  2. ICD implantacija

    • Preporučena za većinu preživjelih VF-a
    • Štiti od recidiva
  3. Liječenje osnovne bolesti

    • Revaskularizacija
    • Optimalna medikamentna terapija

Prevencija VF-a

Primarna prevencija — ICD kod visokorizičnih

Tko je kandidat:

  • Ejekcijska frakcija manja ili jednaka 35% uz simptome zatajenja
  • Hipertrofijska kardiomiopatija s rizičnim faktorima
  • Aritmogena kardiomiopatija
  • Nasljedni sindromi s visokim rizikom (Brugada tip 1, Long QT s faktorima rizika)
  • Preživjeli srčani zastoj

Sekundarna prevencija

  • ICD kod svih preživjelih VF-a
  • Osim ako je uzrok potpuno reverzibilan (npr. akutni infarkt s uspješnom revaskularizacijom)

Važnost javne dostupnosti AED-a

Gdje bi trebali biti AED-ovi

  • Javni prostori (trgovački centri, sportske dvorane)
  • Škole i fakulteti
  • Zračne luke i kolodvori
  • Radna mjesta s većim brojem ljudi

Kako koristiti AED

  1. Uključite uređaj
  2. Slijedite glasovne upute
  3. Zalijepite elektrode
  4. Maknite se dok analizira
  5. Pritisnite gumb za šok ako je indicarano
  6. Nastavite CPR

AED je dizajniran da ga može koristiti bilo tko — ne možete pogriješiti!

Prognoza

Ovisi o:

  1. Vremenu do defibrilacije — ključni faktor
  2. Kvaliteti CPR-a — održava perfuziju do defibrilacije
  3. Osnovnom uzroku — reverzibilni uzroci imaju bolju prognozu
  4. Neurološkom oštećenju — hipoksija mozga određuje ishod

Statistika

  • Izvanbolnički srčani zastoj: preživljenje 10-12%
  • S bystander CPR: preživljenje se udvostručuje
  • S AED-om na mjestu: preživljenje do 70%
  • Bolnički srčani zastoj: preživljenje 20-25%

Česta pitanja

Mogu li ja pomoći osobi u srčanom zastoju?

Da! Vaša intervencija može spasiti život. Pozovite 194, počnite kompresije prsnog koša i koristite AED ako je dostupan.

Boli li defibrilacija?

Osoba u VF-u je bez svijesti i ne osjeća šok. Nakon uspješne reanimacije može osjećati nelagodu na mjestu elektroda.

Hoće li AED šokirati osobu koja nema VF?

Ne. AED analizira ritam i preporučuje šok samo ako je indicarano (VF ili VT bez pulsa). Siguran je za korištenje.

Može li se preživjeti VF?

Da, uz brzu intervenciju. S defibrilacijom unutar 1-2 minute, šanse za preživljenje su preko 70%. Svaka minuta bez defibrilacije smanjuje šanse za 7-10%.

Povezane aritmije

Edukativni sadržaj — ne zamjenjuje liječnički pregled.