Fibrilacija atrija (AF)

U jednoj rečenici

Fibrilacija atrija je nepravilni (često ubrzani) ritam kada pretklijetke “titranjem” više ne rade organizirano.

Zašto je fibrilacija atrija važna

AF nije važan samo zbog simptoma. Tri su ključna razloga zašto zahtijeva pažnju:

1. Rizik od moždanog udara

Kada pretklijetke ne pumpaju učinkovito, krv može “zaostajati” i stvarati ugruške. Ako se ugrušak otpusti, može putovati do mozga i uzrokovati moždani udar.

Rizik nije isti za sve — ovisi o dobi, drugim bolestima, prethodnim događajima
Antikoagulacija može značajno smanjiti taj rizik
Procjena rizika (npr. CHA₂DS₂-VASc score) pomaže u donošenju odluke

2. Simptomi i kvaliteta života

AF može značajno utjecati na svakodnevni život:

Umor i slabija tolerancija napora
Palpitacije i nelagoda
Anksioznost zbog nepravilnog ritma

3. Progresija bolesti

Ako se ne adresiraju rizični faktori, AF može:

Postati učestaliji i duži
Prijeći iz paroksizmalnog u perzistentni ili permanentni oblik
Uzrokovati slabljenje srčane funkcije (tahikardijom uzrokovana kardiomiopatija)

Što možete osjetiti

Simptomi AF-a variraju — od potpuno asimptomatskih pacijenata do onih s izrazitim tegobama:

Nepravilno lupanje — osjećaj “kaotičnog” rada srca
“Treperenje” u prsima — dalo je AF-u i naziv (“fibrillation” = treperenje)
Umor — čak i kod normalne frekvencije
Slabija tolerancija napora — zadihavanje pri aktivnostima koje prije nisu bile problem
Zaduha — osobito u naporu ili ležećem položaju
Omaglica — rjeđe, obično kod brze frekvencije

Kada se javlja

Paroksizmalno — dolazi i odlazi, epizode traju od minuta do dana
Perzistentno — traje dulje od 7 dana, ne prekida se samo od sebe
Permanentno — prisutno stalno, prihvaćeno kao trajno stanje

Dijagnostika

EKG — temelj dijagnoze

Na EKG-u, AF se prepoznaje po:

Odsutnosti P-valova — umjesto jasnih P-valova, vidi se nepravilna “fibrilatorna” aktivnost
Nepravilnim RR intervalima — razmak između otkucaja varira
Obično uskim QRS kompleksima — osim ako ne postoji i blok grane

EKG primjer

Fibrilacija atrija - primjer

Nepravilni RR intervali
Odsutnost jasnih P valova
Fibrilatorna bazalna linija

Pogledaj u EKG Atlasu PhysioNet izvor

Holter monitoring

Koristan kada:

Epizode dolaze i odlaze (paroksizmalni AF)
Treba procijeniti “opterećenje” AF-om (koliki postotak vremena)
Treba pratiti kontrolu frekvencije

Ehokardiografija (UZV srca)

Procjenjuje:

Veličinu pretklijetki — povećane pretklijetke češće su kod dugotrajnog AF-a
Funkciju lijeve klijetke — ejekcijsku frakciju
Stanje zalistaka — osobito mitralnog
Strukturne abnormalnosti

Dodatna obrada

Laboratorij — funkcija štitnjače, elektroliti, bubrežna funkcija
Transezofagealna ehokardiografija (TEE) — prije kardioverzije, za isključenje ugruška u pretklijetki

Liječenje — tri stupa

Stup 1: Prevencija moždanog udara

Najvažniji aspekt liječenja AF-a.

Procjena rizika

CHA₂DS₂-VASc score procjenjuje rizik:

C — Zatajenje srca (1 bod)
H — Hipertenzija (1 bod)
A₂ — Dob ≥75 (2 boda)
D — Dijabetes (1 bod)
S₂ — Prethodni moždani udar/TIA (2 boda)
V — Vaskularna bolest (1 bod)
A — Dob 65-74 (1 bod)
Sc — Ženski spol (1 bod pod određenim uvjetima)

Antikoagulacija

Kod povišenog rizika, preporučuje se antikoagulantna terapija:

NOAK (novi oralni antikoagulansi) — dabigatran, rivaroksaban, apiksaban, edoksaban
Varfarin — starija opcija, zahtijeva praćenje INR-a

Alternativa: LAAO

Left Atrial Appendage Occlusion — zatvaranje ušca lijeve pretklijetke za one koji ne mogu uzimati antikoagulanse.

Stup 2: Kontrola simptoma

Dva pristupa:

Kontrola frekvencije (Rate Control)

Cilj: usporiti brzi puls, smanjiti simptome

Beta-blokatori — metoprolol, bisoprolol
Blokatori kalcijevih kanala — diltiazem, verapamil
Digoksin — kod određenih pacijenata

Kontrola ritma (Rhythm Control)

Cilj: vratiti i održati sinusni ritam

Antiaritmici — amiodaron, flekainid, propafenon, sotalol
Kardioverzija — električna ili farmakološka
Kateterska ablacija — sve češća opcija, osobito za mlađe simptomatske pacijente

Stup 3: Rizični faktori i životni stil

Često zanemareno, ali iznimno važno:

Kontrola krvnog tlaka
Liječenje apneje u snu — CPAP ako je indiciran
Umjerenost s alkoholom — ili apstinencija
Kontrola tjelesne težine — gubitak 10% može značajno smanjiti opterećenje AF-om
Redovita tjelovježba — umjerena aktivnost
Prestanak pušenja

Kateterska ablacija AF-a

Što je ablacija AF-a?

Postupak kojim se izoliraju plućne vene — mjesto odakle najčešće polaze “okidači” AF-a.

Tko je kandidat?

Simptomatski pacijenti unatoč lijekovima
Pacijenti koji preferiraju ablaciju ispred doživotnih lijekova
Mlađi pacijenti s paroksizmalnim AF-om
Pacijenti sa srčanim zatajivanjem gdje AF pogoršava stanje

Uspješnost

Paroksizmalni AF — uspješnost 70-80% nakon jednog zahvata
Perzistentni AF — nešto niža, ponekad potreban ponovni zahvat
Uspjeh ovisi i o veličini pretklijetki, trajanju AF-a, kontroli rizičnih faktora

Rizici

Komplikacije su rijetke, ali mogu uključivati krvarenje, ozljedu jednjaka, moždani udar, stenozu plućnih vena

Posebne situacije

AF i sport

Zanimljivo, intenzivan izdržljivi sport može povećati rizik od AF-a
S druge strane, umjerena aktivnost je korisna
Potrebna individualna procjena za natjecateljske sportaše

AF u trudnoći

Rijedak, ali zahtijeva poseban pristup
Antikoagulacija s posebnim protokolima
Kontrola frekvencije s lijekovima sigurnim u trudnoći

”Holiday heart” sindrom

AF izazvan prekomjernom konzumacijom alkohola
Često paroksizmalni, prolazi nakon apstinencije
Upozorenje za buduće epizode

Prognoza

Pozitivne vijesti

AF sam po sebi rijetko je životno ugrožavajuć
Uz pravilno liječenje i kontrolu rizičnih faktora, većina pacijenata živi normalan život
Moderni lijekovi i ablacija nude dobre mogućnosti kontrole

Važno je znati

AF zahtijeva redovito praćenje
Antikoagulacija, ako je indicirana, mora se uzimati redovito
Kontrola rizičnih faktora može spriječiti progresiju

Česta pitanja

Mogu li živjeti normalno s AF-om?

Da. Većina ljudi s AF-om vodi normalan, aktivan život. Ključno je pravilno liječenje i praćenje.

Moram li uzimati antikoagulanse doživotno?

To ovisi o vašem riziku. Kod većine pacijenata s povišenim rizikom, antikoagulacija je dugotrajna. Razgovarajte s kardiologom o vašoj situaciji.

Može li AF potpuno nestati?

Kod nekih pacijenata, osobito s paroksizmalnim AF-om i nakon uspješne ablacije, AF može u potpunosti nestati. Kod drugih, kontrola simptoma i prevencija komplikacija su realniji ciljevi.

Je li ablacija bolja od lijekova?

Ovisi o situaciji. Za mnoge simptomatske pacijente, ablacija nudi bolju kvalitetu života. Za druge, lijekovi su sasvim dovoljna opcija. Odluka je individualna.