Zašto je fibrilacija atrija važna

AF nije važan samo zbog simptoma. Tri su ključna razloga zašto zahtijeva pažnju:

1. Rizik od moždanog udara

Kada pretklijetke ne pumpaju učinkovito, krv može “zaostajati” i stvarati ugruške. Ako se ugrušak otpusti, može putovati do mozga i uzrokovati moždani udar.

• Rizik nije isti za sve — ovisi o dobi, drugim bolestima, prethodnim događajima
• Antikoagulacija može značajno smanjiti taj rizik
• Procjena rizika (npr. CHA₂DS₂-VASc score) pomaže u donošenju odluke

2. Simptomi i kvaliteta života

AF može značajno utjecati na svakodnevni život:

• Umor i slabija tolerancija napora
• Palpitacije i nelagoda
• Anksioznost zbog nepravilnog ritma

3. Progresija bolesti

Ako se ne adresiraju rizični faktori, AF može:

• Postati učestaliji i duži
• Prijeći iz paroksizmalnog u perzistentni ili permanentni oblik
• Uzrokovati slabljenje srčane funkcije (tahikardijom uzrokovana kardiomiopatija)

Što možete osjetiti

Simptomi AF-a variraju — od potpuno asimptomatskih pacijenata do onih s izrazitim tegobama:

• Nepravilno lupanje — osjećaj “kaotičnog” rada srca
• “Treperenje” u prsima — dalo je AF-u i naziv (“fibrillation” = treperenje)
• Umor — čak i kod normalne frekvencije
• Slabija tolerancija napora — zadihavanje pri aktivnostima koje prije nisu bile problem
• Zaduha — osobito u naporu ili ležećem položaju
• Omaglica — rjeđe, obično kod brze frekvencije

Kada se javlja

• Paroksizmalno — dolazi i odlazi, epizode traju od minuta do dana
• Perzistentno — traje dulje od 7 dana, ne prekida se samo od sebe
• Permanentno — prisutno stalno, prihvaćeno kao trajno stanje

Dijagnostika

EKG — temelj dijagnoze

Na EKG-u, AF se prepoznaje po:

• Odsutnosti P-valova — umjesto jasnih P-valova, vidi se nepravilna “fibrilatorna” aktivnost
• Nepravilnim RR intervalima — razmak između otkucaja varira
• Obično uskim QRS kompleksima — osim ako ne postoji i blok grane

EKG primjer

Fibrilacija atrija - primjer

• Nepravilni RR intervali
• Odsutnost jasnih P valova
• Fibrilatorna bazalna linija

Pogledaj u EKG Atlasu PhysioNet izvor

Holter monitoring

Koristan kada:

• Epizode dolaze i odlaze (paroksizmalni AF)
• Treba procijeniti “opterećenje” AF-om (koliki postotak vremena)
• Treba pratiti kontrolu frekvencije

Ehokardiografija (UZV srca)

Procjenjuje:

• Veličinu pretklijetki — povećane pretklijetke češće su kod dugotrajnog AF-a
• Funkciju lijeve klijetke — ejekcijsku frakciju
• Stanje zalistaka — osobito mitralnog
• Strukturne abnormalnosti

Dodatna obrada

• Laboratorij — funkcija štitnjače, elektroliti, bubrežna funkcija
• Transezofagealna ehokardiografija (TEE) — prije kardioverzije, za isključenje ugruška u pretklijetki

Liječenje — tri stupa

Stup 1: Prevencija moždanog udara

Najvažniji aspekt liječenja AF-a.

Procjena rizika

CHA₂DS₂-VASc score procjenjuje rizik:

• C — Zatajenje srca (1 bod)
• H — Hipertenzija (1 bod)
• A₂ — Dob ≥75 (2 boda)
• D — Dijabetes (1 bod)
• S₂ — Prethodni moždani udar/TIA (2 boda)
• V — Vaskularna bolest (1 bod)
• A — Dob 65-74 (1 bod)
• Sc — Ženski spol (1 bod pod određenim uvjetima)

Antikoagulacija

Kod povišenog rizika, preporučuje se antikoagulantna terapija:

• NOAK (novi oralni antikoagulansi) — dabigatran, rivaroksaban, apiksaban, edoksaban
• Varfarin — starija opcija, zahtijeva praćenje INR-a

Alternativa: LAAO

Left Atrial Appendage Occlusion — zatvaranje ušca lijeve pretklijetke za one koji ne mogu uzimati antikoagulanse.

Stup 2: Kontrola simptoma

Dva pristupa:

Kontrola frekvencije (Rate Control)

Cilj: usporiti brzi puls, smanjiti simptome

• Beta-blokatori — metoprolol, bisoprolol
• Blokatori kalcijevih kanala — diltiazem, verapamil
• Digoksin — kod određenih pacijenata

Kontrola ritma (Rhythm Control)

Cilj: vratiti i održati sinusni ritam

• Antiaritmici — amiodaron, flekainid, propafenon, sotalol
• Kardioverzija — električna ili farmakološka
• Kateterska ablacija — sve češća opcija, osobito za mlađe simptomatske pacijente

Stup 3: Rizični faktori i životni stil

Često zanemareno, ali iznimno važno:

• Kontrola krvnog tlaka
• Liječenje apneje u snu — CPAP ako je indiciran
• Umjerenost s alkoholom — ili apstinencija
• Kontrola tjelesne težine — gubitak 10% može značajno smanjiti opterećenje AF-om
• Redovita tjelovježba — umjerena aktivnost
• Prestanak pušenja

Kateterska ablacija AF-a

Što je ablacija AF-a?

Postupak kojim se izoliraju plućne vene — mjesto odakle najčešće polaze “okidači” AF-a.

Tko je kandidat?

• Simptomatski pacijenti unatoč lijekovima
• Pacijenti koji preferiraju ablaciju ispred doživotnih lijekova
• Mlađi pacijenti s paroksizmalnim AF-om
• Pacijenti sa srčanim zatajivanjem gdje AF pogoršava stanje

Uspješnost

• Paroksizmalni AF — uspješnost 70-80% nakon jednog zahvata
• Perzistentni AF — nešto niža, ponekad potreban ponovni zahvat
• Uspjeh ovisi i o veličini pretklijetki, trajanju AF-a, kontroli rizičnih faktora

Rizici

• Komplikacije su rijetke, ali mogu uključivati krvarenje, ozljedu jednjaka, moždani udar, stenozu plućnih vena

Posebne situacije

AF i sport

• Zanimljivo, intenzivan izdržljivi sport može povećati rizik od AF-a
• S druge strane, umjerena aktivnost je korisna
• Potrebna individualna procjena za natjecateljske sportaše

AF u trudnoći

• Rijedak, ali zahtijeva poseban pristup
• Antikoagulacija s posebnim protokolima
• Kontrola frekvencije s lijekovima sigurnim u trudnoći

”Holiday heart” sindrom

• AF izazvan prekomjernom konzumacijom alkohola
• Često paroksizmalni, prolazi nakon apstinencije
• Upozorenje za buduće epizode

Prognoza

Pozitivne vijesti

• AF sam po sebi rijetko je životno ugrožavajuć
• Uz pravilno liječenje i kontrolu rizičnih faktora, većina pacijenata živi normalan život
• Moderni lijekovi i ablacija nude dobre mogućnosti kontrole

Važno je znati

• AF zahtijeva redovito praćenje
• Antikoagulacija, ako je indicirana, mora se uzimati redovito
• Kontrola rizičnih faktora može spriječiti progresiju

Česta pitanja

Mogu li živjeti normalno s AF-om?

Da. Većina ljudi s AF-om vodi normalan, aktivan život. Ključno je pravilno liječenje i praćenje.

Moram li uzimati antikoagulanse doživotno?

To ovisi o vašem riziku. Kod većine pacijenata s povišenim rizikom, antikoagulacija je dugotrajna. Razgovarajte s kardiologom o vašoj situaciji.

Može li AF potpuno nestati?

Kod nekih pacijenata, osobito s paroksizmalnim AF-om i nakon uspješne ablacije, AF može u potpunosti nestati. Kod drugih, kontrola simptoma i prevencija komplikacija su realniji ciljevi.

Je li ablacija bolja od lijekova?

Ovisi o situaciji. Za mnoge simptomatske pacijente, ablacija nudi bolju kvalitetu života. Za druge, lijekovi su sasvim dovoljna opcija. Odluka je individualna.